KIT4SME projekat

KIT4SME projekat

Juče smo održali još jednu u nizu radnih sesija na daljem razvoju platforme FASPAS u okviru projekta KIT4SME koja ima za cilj da unapredi proces planiranja resursa u proizvodnji u SMEs korišćenjem AI i uključivanjem komponente umora u proces planiranja.

Tehnički tim DMV-a zajedno sa partnerima iz Virtuona razvija API protokol za razmenu podataka izmedju postojećeg sistema evidencije resursa i novog unapredjenog sistema koji u sebi uključuje ovu komponentu.

 

Galerija


Prva DMV likovna kolonija

U periodu od 07. do 13. maja 2023. održana je prva DMV likovna kolonija, koja je okupila odabrana imena naše umetničke scene:

  • Pavle Nasković, akademski slikar

  • Antonije Milošević, akademski slikar

  • Angel Gavrovski, akademski slikar

  • Dragoljub Stanković Čivi, akademski slikar

  • Vladan Ranđelović, akademski slikar

  • Joškin Šiljan, građevinski inženjer i slikar

  • Petar Spasić, akademski slikar

  • Aleksandar Dević, akademski slikar

Selektor kolonije bio je Pavle Nasković, akademski slikar, dok je organizator prof. dr Milivoje R. Jovanović.

Koloniju je u ponedeljak 8. maja, u prisustvu gostiju, umetnika članova kolonije i radnika DMVa, svečano otvorila Andjelija Milovanovic, predstavljanjem umetnika.

Zatim je Dusan Sarkovic, direktor DMV-a, rekao:

,,Možda se pitate koja je veza između firme i slikarstva? Mislim da svaki ozbiljan posao ima komponentu umetnosti u sebi. Što je posao ozbiljniji ta je komponenta važnija. DMV već 32 godine razvija svoju tehnologiju, ne bavimo se reprodukcijom tuđih rešenja niti proizvodimo ili razvijamo za druge, mi kreiramo svoj sadržaj. U doba globalizma, kad je sve „već kreirano“ i kad se sve „odmah vidi i lako kopira“ nije lako kreirati sadržaj. Još je teže zarađivati i živeti od toga, ali je vrlo zanimljivo i trudićemo se da to radimo još dugo. Bilo bi neumesno da ovom prilikom govorim previše o firmi, želim samo da istaknem tu paralelu između našeg rada i umetnosti. Naš pristup radu je takav da skoro svakodnevno pravimo različite unikate, to uzrokuje veliku raznolikost naših proizvoda i pravi razliku zmeđu nas i visoko-serijskih proizvodnja nalik „Modernim vremenima“. Hoću da kažem da i u našem radu ima umetnosti i da nam je ona važna.

Jedan od razloga za pokretanje kolonije je i što imamo problema da opišemo šta radimo. Uvek mi je teško da odgovorim na pitanje “čime se DMV bavi?”, a često mi ga postavljaju. Najčešće iz pristojnosti moram nešto kratko da każem i počnem da pričam o proizvodima ali u sebi mislim i na sav razvoj u pozadini, na slożeni proces naše proizvodnje, na sve zaposlene, na naša trżišta, na komunikaciju sa prijateljima od kojih kupujemo i kojima prodajemo, na naše mašine i nekretnine, na ceo spektar raznolikih problema koji nas zasipaju svakodnevno i obično dam smušeni odgovor. Mislim da to čime se DMV bavi może mnogo bolje da naslika dobar slikar ili u romanu opiše dobar pisac nego što to może da se opiše u katalogu, u tehničkom opisu ili na našem sajtu. Zato smo slikarima predstavili firmu i nadamo se, bez isključivog insistiranja, da će neko od njih naslikati nešto iz naših hala ili kancelarija, uhvatiti neki deo atmosfere ili neki detalj poslovne svakodnevnice i da će nam pomoći da odgovorimo na pitanje čime se mi to bavimo.“

Direktor је na kraju rekao da je za DMV velika čast sam sastav kolonije, zahvalio se umetnicima na prihvanju poziva i posebno zahvalio organizatoru i selektoru. Rekao je da se pred nama nalaze ljudi koji su svoje żivote posvetili slikarstvu, koji su kreirali puno vażnih i vrednih dela i slobodno se może reći da pred nama stoje ljudi koji čine značajan deo istorije srpskog slikarstva.

Usledila je kratka beseda profesora dr Milivoja R. Jovanović, organizatora ove kolonije:

,,Drago mi je zbilja što se danas ovde u DMV-u, u Nišu, pali jedna mala prometejska vatra umetnosti. Nije ovo nikakva hiperbola. U ovo vreme kada je devastirano, odnosno uništeno sve što je pripadalo uzvišenoj srpskoj kulturi počev od onoga što rade pisci, slikari, kompozitori, naša pozorišta, galerije. Kada je sve svedeno na minimum. Kada je 0.08% budžeta usmereno ka kulturi onda mi je jasno na kom se mestu nalazi kultura. Da li sme kultura da bude toliko nisko u jednom društvu koje hoće da bude savrmeno, koje hoće da bude moderno i koje hoće da bude čovečno?

Kada je svojevremeno Kragujevac zapao u veliku ekonomsku krizu rukovodioci toga grada su odlučili da svoj budžet spasavaju tako što će ukinuti pozorište. Onda se iz Beograda u Kragujevac uputio čuveni helenista Miloš Đurić, ugledni profesor, veliko ime. Čovek koji je antičku umetnost i antičku kulturu približio Srbiji, došao je na sednicu Kragujevačke vlade i ispričao im je sledeću priču:

„Drugovi (tada su se ljudi tako oslovljavali), u staroj Grčkoj roditelji su svojoj nestašnoj deci izricali kaznu tako što su im branili da idu u pozorište. Što je greška bila veća, u pozorište se nije odlazilo više puta. Pitam se!? kaže Miloš Đurić, čime su se to Kragujevčani zamerili Bogovima da im danas gase pozorište?“

Naravno niko nije glasao za zatvaranje pozorišta. Pozorište je preživelo hvala Bogu. Vidimo njegov uspeh i danas, uprkos svim ovim problemima sa kojim se pozorište suočava.

Tako mislim, da je divno ovo što ste vi danas ovde uradili, što sam imao kome da se obratim, što se nije desilo ono što je Majakovski nekada govorio:

„Kako u grubo uvo zabiti nežnu reč“, e pa ja sam imao sreću da predložim gospodinu Dušanu, vlasniku ove firme, da bi bilo lepo da u ovoj firmi, koja ima svoj ugled, ugledno ime, koje u tom vašem poslovnom prostoru, prepoznatljivo postoji, kako bi bilo lepo da dovedemo i slikare, pa da i umetnost i vaša proizvodnja nađu nekakve zajedničke sadržatelje, odnosno da se nekako prepletu, ne bi li možda sve to bilo dobro i bolje.

Odnosno, ne liči li to malo na onu priču koju je Miloš Đurić rekao Kragujevčanima:

„Dajte da negujemo umetnost tamo gde je ne očekujemo“.

Videćemo šta ćemo dobiti, a ja tvrdim da ćemo dobiti mnogo.

Meni ovo nije prvi put. Ja sam pre 35 godina sa ovim gospodinom ovde koji se zove Pavle Nasković, koji je selektor ove vaše prve likovne kolonije, pokrenuo u mom zavičaju u Ribarskoj Banji likovnu koloniju.

Usadili smo tu ideju tamo gde ona ni po kom parametru ne bi mogla da preživi, mi smo se izborili da živi.

Pre 5 godina smo imali poziv i naša je izložba, naših pejzaža (135.), koliko ih je bilo, bila postavljena u galeriji „Cvijeta Zuzovića“ u Beogradu. To je najpoznatija galerija u Srbiji i ona je nama otvorila svoj prostor i mi smo 135. svojih pejzaža izložili Beogradu.

Nadam se, da će jednoga dana i odavde slike, koje radi likovna kolonija DMV, sada prva, do godine druga, itd, ja joj iskreno želim dugovečnost, biti u Srbiji blago nacionalno, ne samo blago DMV-a nego i nacionalno blago.

Mi se u startu vodimo velikim principima i dobrim principima koji će spasiti koloniju, a to je da ovde budu samo akademski slikari ili članovi ULUS-a. Taj princip je ovom prilikom zadovoljen.“

O organizaciji kolonije:

U sklopu kolonije, organizovane su i dve likovne radionice za zaposlene, neformalna druženja i razmena iskustava.

11. maja bio je organizovan put u Pirot i poseta izložbi slika Čedomira Krstića koja se organizuje povodom 100 godina od njegovog rođenja.

Kruna kolonije je izložba dela koja su njen produkt, koja je svečano otvorena u subotu, 13. maja 2023. Izložba je za sve zainteresovane posetioce otvorena do petka, 19. maja 2023.

O organizatoru:

Prof. dr Milivoje R. Jovanović (1948) doktor je filoloških nauka. Na Filozofskom fakultetu u Nišu predavao je Srpsku književnost 18. i 19. veka i Narodnu književnost. Dobitnik je značajnih nagrada za svoj rad u nauci i kulturi, od kojih izdvajamo Vukovu nagradu za životno delo (2022.). Član je Udruženja književnika Srbije. Redovan je član Srpske Kraljevske Akademije Naučnika i Umetnika. Živi u Nišu.

O selektoru:

Pavle Nasković rođen je 7. jula 1946. godine u Odevcu, Kosmet. Završio je Akademiju primenjene umetnosti u Beogradu 1970. godine, a postdiplomeske studije 1977. godine, na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu. Član je ULUS-a od 1976. godine.

O DMV-u:

DMV je niška firma koja je osnovana 1991. godine i bavi se proizvodnjom LED saobraćajne signalizacije, sportskih semafora, industrijskih displeja različite namene i pratećeg softvera. U firmi se odvija zaokruženi proces razvoja, proizvodnje, prodaje i održavanja uređaja u kome učestvuje preko 200 zaposlenih. Adresa firme, a i adresa na kojoj se kolonija i održala, je Kraljevića Marka bb (zgrada starog Monopola), ulaz broj 3. U prostorijama firme se može videti kolekcija slika srpskih slikara, koju pored umetnika članova naše kolonije čine i dela Marka Čelebonovića, Zore Petrović, Čedomira Krstića, Aleksandra Lukovića Lukijana, Ljubice Cuce Sokić, Miće Popovića, Mire Brtke, Cileta Marinkovića, Stoleta Stojkovića, Nine Antoković, Nenada Corelja, Vinka Grdana, Branka Laleta Stankovića i drugih.

30. Kopaonik biznis forum

Na pitanje “Šta država može da uradi za mala i srednja preduzeća”, direktor DMV -a Dušan je odgovorio:

Mogao bih o tome da govorim satima ali pokušaću da budem kratak. Puno je stvari koje bi država mogla da uradi i puno stvari koje je država propustila da uradi. Evo, recimo, principski bih se vratio na ono što ste maločas rekli da su domaćim i stranim investitorima date jednake šanse. Ali to uopšte ne znači da je to fer. Stavite, na primer, u isti tor vukove i ovce i dajte im jednake šanse, pa da vidimo šta će da se desi. Taj ko čuva te životinje dužan je da prvo razmisli kako može da spasi ovce od tih vukova. E, to se kod nas nije desilo. Došli su strani investitori i isisali rukovodeći kadar iz malih privatnih firmi. Jer su došli iz okruženja gde je plata bila hiljadu evra (na primer Slovačka ili Poljska) u okruženje gde je plata trista evra i normalno da se desilo šta se desilo. Država je mogla to da predvidi, da ublaži problem, a da to ne utiče na porast prosečne plate ili da taj porast čak i ubrza. Dosta je oslabljen privatni sektor, ali borimo se.

To je samo jedan od problema. Drugi problem, koji mislim da u široj javnosti nije toliko pominjan, ali je važan, je sistem državne pomoći male vrednosti – “de minimis”. Hvala državi što daje tu pomoć koja uopšte nije mala, ali ima puno manjkavosti u tom sistemu. Mi smo identifikovali i opisali sedam problema i preko Privredne komore pokrenuli inicijativu o unapređenju sistema ali za tri godine nismo puno odmakli. Radi se o problemima poput nepotrebnog obaveznog uključivanja banaka u proces, zatim o obavezi uplate avansa od 80% dobavljaču opreme i ako bi i preduzeća i država imali veću sigurnost da je avans manji (a pri tome dobavljači najčešće ni ne traže toliki avans i ostaju zbunjeni velikodušnošću kupaca iz Srbije) pa do toga da maksimalni iznos pomoći nije promenjen više od deset godina, a šta je to u današnjem svetu što za 10 godina nije promenilo vrednost?

I samo još jedan problem gde država takođe može da pomogne – pomenuli smo malopre Bangladeš u lošem kontekstu u smislu poslovnog modela ali se plašim da na nekom Bangladeš biznis forumu slobodno mogu da pominju Srbiju u lošem kontekstu u smislu komunalnog uređenja. Radi se o starim industrijskim kompleksima, kojih u Nišu ima desetak gde radi stotinak firmi. Pretpostavljam da ih u Srbiji ima stotinak i da u njima radi na hiljade firmi. Kada smo počinjali sa radom jedino smo u takvim kompleksima mogli da smestimo svoje proizvodne pogone. Kasnije su došli strani investitori koji su dobili najbolje parcele i urbanistički uređene. U starim kompleksima je kao u getu. Prvo što nedostaje je minimalna regulativa, jer važeći zakoni i uredbe ne uređuju dovoljno slučaj srpskog starog industrijskog kompleksa. Problemi su poput mogućnosti dobijanja građevinske dozvole bez mogućnosti formiranja građevinske parcele (jer geometrija to ne dozvoljava), uređenje saobraćajnica, komunalni priključci, obaveze vlasnika u održavanju kompleksa i tako dalje. Posebno razočarava utisak da je glavni razlog za to što država ne rešava probleme to što je Beko kupio Luku Beograd i država 20 godina ne zna kako da izađe na kraj sa tim. Pa kakve veze naših 1000 preduzeća ima sa Bekom i sa Lukom Beograd? Hitno je potrebna dobra, fer, regulativa. Mi smo u poslednjem satu javne rasprave o Zakonu o planiranju i izgradnji preko Privredne komore uputili predlog za dopunu 4 člana Zakona i dodatno naveli još 6 principa vezanih za uređenje stanja u starim industrijskim kompleksima. Videćemo uskoro da li će nešto od toga biti usvojeno.

O ovom pitanju bilo je reči na ovogodišnjem Kopaonik Biznis Forumu, koji je trajao od 05. do 08. marta. Događaj je okupio više od 1.600 učesnika iz zemlje i sveta, a centralna tema bila je „Otpornost ekonomije u neizvesnim vremenima – Ključni izazovi za Srbiju i Zapadni Balkan“.

 

Kako do cilja? Biciklom.

Ambiciozni, vredni i ka rezultatima orijentisani ljudi deo su našeg kolektiva, pa nastojimo da ih podržimo i dodatno motivišemo da hrabro koračaju ka ostvarenju svojih ciljeva.

Naša koleginica Ivana Kostić, član tima za razvoj PC softvera, kao sredstvo za dolazak do cilja već 13 godina bira bicikl. Iz ljubavi prema sportu i prirodi, opredelila se za planinski biciklizam a danas je višegodišnji član reprezentacije Srbije u ovoj disciplini i iza sebe ima učešća i pobede na brojnim takmičenjima. Od najboljih rezultata izdvaja 59. mesto na svetskoj rang listi. Potpisivala je profesionalne ugovore sa Grčkom i Turskom ekipom i kategorisani je sportista međunarodnog razreda.

Ivana je 2016. godine, zajedno sa ljudima koji dele njenu strast prema biciklizmu, osnovala biciklistički klub Naissus 018, koji ima za cilj promociju zdravog načina života preko organizacije različitih manifestacija – rekreativnih tura, maratona, trka isl.

U DMV-u radi već godinu dana, gde svakodnevno nastoji da na kolektiv prenese sportski duh, istrajnost i ambiciju.

Ivana će biti jedan od učesnika na Evropskom prvenstvu u planinskom biciklizmu koje se održava od 12. do 15. avgusta, po prvi put na Petrovaradinu u Novom Sadu. Na jednom mestu i na svojim biciklama okupiće se oko 500 učesnika iz 44 zemalja Evrope, koji će kroz takmičenje i zabavu dodatno promovisati planinski biciklizam.

Dođite u Novi Sad da zajedno bodrimo Ivanu i poželimo joj mnogo sreće na takmičenju.

Poseta Željka Rebrače

Imali smo čast i neizmerno zadovoljstvo da u petak – 19. Februara 2021. godine, ugostimo jednog od najznačajnih košarkaša jugoslovenske i sprske košarke, gospodina Željka Rebraču. Nekadašnji reprezentativac Jugoslavije i igrač brojnih klubova u Evropi i NBA ligi, osvajač najvećih medalja, posetio je DMV i tom prilikom govorio o njegovoj bogatoj karijeri, ali i o košarkaškoj akademiji Rebrača, čiji je osnivač i vlasnik.

Tom prilikom je DMV, kao donaciju, uručio dva sportska semafora S10A i S57V-SC. Isporučeni sportski semafori su  višenamenski, mogu se koristiti u sportovima kao što su mali fudbal, košarka, odbojka, rukomet, što je idealno za sportske kampove, akademije i turnire. Malih su dimenzija te su lako prenosivi. Nadamo se da će sportski semafori koje smo donirali pomoći da se iznedre neke nove legende košarke.

Semafor za izmenu igrača

Sa velikim zadovoljstvom Vam predstavljamo novi uređaj iz ponude sportskih semafora.
Reč je o semaforu za izmenu igrača i nadoknadu vremena
FBSP-4-250-DS.
Sa tridesetogodišnjim iskustvom uređaj smo potpuno prilagodili zahtevima profesionalnih fudbalskih sudija i fudbalskih klubova sa kojima smo zajedno sarađivali na ovom projektu.
Uređaj je velike vidljivosti u svim vremenskim uslovima, moderan dizajn i veoma jednostavan način korišćenja.
Dizajn uređaja je tako osmišljen da je ostavljeno sasvim dovoljno mesta na uređaju koje se može iskoristiti za oglašavanje sponzora i klubova.
DMV ima želju da ovim uređajem upotpuni paletu svojih proizvoda i dodatno učvrsti poziciju lidera kada je reć o semaforima za sportske priredbe u zemlji i regionu.
Od ovog vikenda naš uređaj se koristi u Linglong Tire Super ligi Srbije što je još jedan od pokazatelja kvaliteta i poverenja koje nam je ukazano od strane sportskih udruženja i klubova.

 

Dodela nagrada učesnicima konkursa na temu „Izrada softvera za automatsko testiranje LED ploča“

U utorak, 03.11.2020 u prostorijama DMV-a je, uz poštovanje svih preporučenih epidemioloških mera, upriličena dodela nagrada učenicima niških srednjih škola koji su učestvovali na konkursu sa temom:

„Izrada softvera za automatsko testiranje LED ploča“.

Na konkursu su učestvovali učenici Gimnazije Svetozar Marković i Bora Stanković , koje već tradicionalno, duže od pola veka, daju najbolje studente niškom Elektronskom i Prirodno Matematičkom fakultetu. Na konkurs je prijavljeno skoro 20 ekipa od po 3-5 članova. Osnovna ideja konkursa bila je da se softver zaista koristi, ali još važnije od toga da se nove generacije programera zainteresuju za aplikacije koje kontrolišu hardver u realnom vremenu, na nivou milisekunde.

Prvo mesto podelile su ekipa ‘’Fraeri’’ i ekipa ‘’Magma’’ i osvojile vaučer za kupovinu računarske opreme u iznosu od po 150.000 dinara.

Članovi ekipe ‘’Fraeri’’ su: Nikola Ilić, Nikola Mitrović i Dimitrije Stanojević.

Ekipu ‘’Magma’’ predstavljali su:  Luka Ivković, Radivoje Milutinović, Dušan Mitrović, Veljko Stošić, Andrija Ranđelović.

Ukupan fond za drugo i treće mesto je objedinjen i podeljen između ekipa ‘’Radi DMV vozi BMW’’, ‘’Znak’’ i ‘’Saut Serbia Džiberi+’’. Pomenute ekipe osvojile su vaučer za kupovinu računarske opreme u iznosu od po 100.000 dinara.

Članovi ekipe ‘’Radi DMV vozi BMW’’ su: Pavle Janevski, Aleksandar Cvetković, Vasilije Dikić, Bogdan Mitrović i Bogdan Micić.

Ekipu ’’Znak’’ predstavljali su: Milan Stojanović, Aleksa Ilić, Veljko Jocić i Nikola Milošević.

Članovi ekipe ’’Saut Serbia Džiberi’’ su: Momčilo Tošić, Veljko Toljić, Jovan Arizanović i Dimitrije Treskavica.

Prilikom odluke za dodelu nagrada, članovi komisije imali su težak zadatak, te su o rangiranju odlučile nijanse. Članovi komisije bili su Nikola Stojanović, Jovica Jović i Dušan Šarković.

Planiramo da u narednim godinama nastavimo saradnju sa niškim srednjim školama i fakultetima. Cilj nam je da što veći broj učenika tokom školovanja ovlada veštinama programiranja u realnom vremenu i da, kada završe školovanje, zaista razumeju hardver i steknu osećaj za milisekundu.

Čestitamo nagrađenim ekipama i želimo im puno uspeha u daljem radu i školovanju.

Još jednom se zahvaljujemo svim školama i profesorima, kao i ostalim prijavljenim ekipama.

 

 

DMV tokom epidemije koronavirusa

 

Virus se proširio planetom za manje od 3 meseca. Sada je najvažnije zaštititi zaposlene. U Srbiji je prvi slučaj detektovan 6. marta i mi smo odmah uveli stroge mere zaštite. Formirali smo krizni štab, prostorno i vremenski preraspodelili radnike tako da se što manje sreću, organizovali rad od kuće za neke zaposlene i uveli stroga pravila ponašanja. Nabavili smo higijenska i zaštitna sredstva, koliko je to tada bilo moguće. Odlučili smo se da podstičemo konferencijsku komunikaciju, kako unutar firme tako i spolja.

Hvala našim prijateljima iz Kine – Sunny i Taoy Ma koji su nam poslali maske kada ih u Srbiji nije bilo kao i Privrednoj Komori Niš koja nam je pomogla da ubrzamo komplikovanu proceduru njihovog uvoza.